Bloggfęrslur mįnašarins, jśnķ 2011

#121. Djöfull er ég oršinn žreyttur į žessum manni.......

Steingrķmur sagši eitt og annaš ķ žessu vištali ķ Kastljósi ķ gęr.  Hann minntist nįttśrulega ekki į aš Ķsland er eina landiš ķ Evrópu žar sem bensķnverš hękkar skuldir heimila.  Ķ stašinn beindi hann talinu aš vistvęnni orku, sparneytnari bķlum og tķskulausn vinstri manna nefnilega aš efla almenningssamgöngur.  Hann minntist ekki į aš stór og góšur bķll bjargaši lķfi hans eftir bķlveltu 16. janśar 2006 um hįvetur.  (innskot: hlekk um bķlinn bętt viš eftir aš fęrsla var birt.)

Jeppaflak Steingrķms

Hvernig bķl skyldi hann nś hafa keypt ķ staš žessa flaks?  Jś įriš 2009, žegar hann tók sęti ķ rķkisstjórn ók hann um į Volvo XC90 jeppa.   Samkvęmt veršlista Brimborgar žį kostaši ódżrasti bķllinn af žessari tegund yfir 10 milljónir króna.  Hann minntist ekki į žaš.

Hann minntist ekki į gamla Volvoinn sinn sem ég efast um aš sé mjög sparneytinn eša öruggur samanboriš viš bķla ķ sambęrilegum stęršarflokki  ķ dag.  Steingrmur J į Volvonum (DV-MYND RAKEL ÓSK)

Nei, almśginn į aš kaupa sparneytnari (lesist litla) bķla į lömušum bifreišamarkaši og fara meš strętó.  Getum viš ekki fariš aš losna viš žennan mann śt ķ hafsauga?!

 


mbl.is „Skatthlutfall meš žvķ lęgsta“
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

#120. Villandi umręša

Ķ fréttinni er mikilvęg stašreyndarvilla.  Skilanefnd Glitnis er ekki eigandi Ķslandsbanka heldur er žaš bś Glitnis banka sem er undir stjórn slitastjórnar og skilanefndar.  Skilanefnd Glitnis er skipuš af Fjįrmįlaeftirlitinu og er hluti stjórnvalds aš mati Margrétar Völu Kristjįnsdóttur, dósents viš lagadeild Hįskólans ķ Reykjavķk, sjį fęrslu mķna frį 9. jśnķ.  Gömlu bankarnir eru ekki gjaldžrota ennžį, ž.e. hafa ekki veriš geršir upp, og eru žvķ enn ķ eigu hluthafa, alveg eins og fyrir aškomu skilanefndar Fjįrmįlaeftirlitsins.

En žaš er ekki skrżtiš aš blašamašur villist ķ žessari umręšu, sérstaklega žegar rķkisstjórnin heldur žvķ fram aš bankarnir hafi veriš afhentir kröfuhöfum, žaš vantar bara aš minnast į aš hluthafar eru kröfuhafar bśanna, bara aftast ķ röšinni.


mbl.is Keyptu skilanefndina śt
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

#119. Svör fjįrmögnunarfyrirtękjanna viš upplżsingabeišni Fjįrmįlaeftirlitsins vegna uppgjörs ķ kjölfar riftunar samnings.

1. nóvember 2010 sendi ég Fjįrmįlaeftirlitinu tölvupóst og óskaši eftir afritum af svörum fjįrmögnunarfyrirtękjanna fjögurra, Avant, Ķslandsbanka-Fjįrmögnunar, Lżsingar hf. og SP-Fjįrmögnunar hf. viš dreifibréfi stofnunarinnar frį 9. aprķl 2010 žar sem óskaš var upplżsinga fyrirtękjanna į verklagi vegna uppgjörs į fjįrmögnunarsamningi ķ kjölfar riftunar.  Eftir nokkra biš og ķtrekanir af minni hįlfu fékkst loks svar 3.desember žar sem Fjįrmįlaeftirlitiš neitaši mér um ašgang aš svörunum.  Var įstęšan sögš sś aš „žęr upplżsingar sem óskaš er eftir ašgangi aš eru svör umręddra fjįrmįlafyrirtękja viš upplżsingabeišni Fjįrmįlaeftirlitsins er varšar framkvęmd uppgjörs ķ kjölfar riftunar į kaupleigusamningum į bifreišum.  Svör fyrirtękjanna varša rekstur žeirra, ž.į m. innri verkferla og upplżsingar um kerfi fyrirtękjanna, og žvķ mikilvęga višskiptahagsmuni sem sanngjarnt er og ešlilegt aš fari leynt.  Meš hlišsjón af 13. gr. laga nr. 87/1998 um opinbert eftirlit meš fjįrmįlastarfsemi og 5. gr. upplżsingalaga synjar Fjįrmįlaeftirlitiš ašgangi aš umbešnum gögnum."

Žessi neitun Fjįrmįlaeftirlitsins var umsvifalaust kęrš til Śrskuršarnefndar um upplżsingamįl (ŚNU) ž. 6. desember 2010 sem śrskuršaši 31.maķ sl. (śrskuršur nr. A-370/2011) aš ég ętti rétt į ašgangi aš svarbréfunum.  Bréfin bįrust mér ķ pósti 10. jśnķ sl.

Hér į eftir nefni ég meginatriši hvers bréfs fyrir sig, eins og ég met žau, en į undan hverri upptalningu hér aš nešan eru tenglar į bréfin fyrir žį sem vilja skoša žau sérstaklega.

Spurningar FME til fjįrmögnunarfyrirtękjanna ķ bréfinu 9.aprķl 2010 voru ķ meginatrišum žessar:

1.       Óskaš var lżsingar į žvķ ferli sem į sér staš viš uppgjör vegna riftunar į kaupleigusamningum.  Mešal annars var óskaš sérstaklega eftir upplżsingum um hvernig veršmat og uppgjör fer fram.

2.       Spurt var hvort uppgjör vęri endurskošaš ef söluverš vęri hęrra en matsverš į uppgjöri.  Ef svo vęri hvernig og hvenęar sś endurskošun fęri fram.

Meginatriši bréfs SP-Fjįrmögnunar hf.:

  • Żmist talaš um skuldara eša leigutaka ķ bréfinu sem undirritaš er af Pétri Gunnarssyni forstöšumanni fjįrmįlasvišs SP.
  • Skuldari ber kostnaš af vörslusviptingu žegar bifreiš er endurheimt į grundvelli kaupleigusamnings, ef hann skilar bifreišinni ekki sjįlfur; algengur kostnašur vegna žessa sagšur 15-20 žśs. kr. į höfušborgarsvęšinu.
  • Skuldari ber kostnaš į įstandsskošun ķ Frumherja, oftast kr. 15-20 žśs.
  • Veršmat er framkvęmt og notast viš Bķló kerfi Bķlgreinasambandsins; 15% įętlašur kostnašur er dreginn frį veršmati til aš greiša fyrir vįtryggingarišgjöld, bifreišagjald, sölulaun o.ž.h. [15% af veršmati bifreišar getur veriš ęši misjöfn upphęš į milli bifreiša og endurspeglar ekki raunkostnaš nefndra kostnašarliša; tökum tilbśiš dęmi fyrir 2 bifreišar sem hvor um sig er 1.800 kg. Tryggingarišgjöld, bifreišagjöld og annar kostnašur er svipaš hįr fyrir žęr bįšar en önnur bifreišin er aš veršmęti 2.000.000 kr, hin 5.000.000 kr. 15% af 2 millj. er 300.000 kr. en 750.000 kr. fyrir hina dżrari. Munurinn er 450.000 kr! Hér er žvķ um ólögmęta aušgun aš ręša aš mķnu mati.]
  • Uppgjörsbréf sent skuldara.
  • Segir aš öll uppgjör vegna riftana frį 1.október 2008 hafa veriš endurskošuš. [ATH: Fyrir dagsetningu bréfsins.]
  • Žegar söluuppgjör er unniš žį er allur śtlagšur kostnašur dreginn frį söluverši, t.d. sölulaun, bifreišagjöld, vįtryggingarišgjöld (frį riftun fram aš sölu), kostnašur vegna nišurfellingar į umrįšamanni hjį Umferšarstofu, višgeršarkostnašur ef einhver er. [Śr svarinu mį žannig lesa aš sami kostnašur viršist tvisvar dreginn frį, fyrst frį veršmati söluhlutar og sķšan aftur frį söluverši hans! Ef svona vinnubrögš eru ekki ólögmęt aušgun žį veit ég ekki hvaš ólögmęt aušgun er.]
  • Aš auki eru reiknašir vextir į eignfęrsluveršiš frį eignfęrsludegi aš söludegi!!! [Ég hefši gjarnan viljaš sjį nįnari śtskżringu į žessum liš žvķ ég kannast ekki viš žessa heimild ķ samningsskilmįlum.]
  • Vinna viš söluuppgjör er sögš geta tekiš allt aš 30 daga.
  • Enginn andmęlafrestur višskiptamanns er tilgreindur ķ bréfinu en ég hef séš 7 daga frest tilgreindan ķ samningsskilmįlum.

Meginatriši bréfs Lżsingar hf.:

  • Vegna fyrri lišar fyrirspurnar FME er vķsaš ķ mešfylgjandi verkferla sem ŚNU veitti ekki ašgang aš. [Žaš gęti sennilega oršiš Lżsingu til tjóns aš almenningur fengi aš vita hverjir žeir eru!]
  • Lżsing hf. lżsir eingöngu verklagi viš uppgjör en svarar ekki beint öšrum liš fyrirspurnarinnar um hvort uppgjör sé endurskošaš ef söluverš er hęrra en matsverš į uppgjöri. Žó er sagt aš ef įgreiningur sé um uppgjör megi forstöšumenn Eignaumsżslu samžykkja aš višskiptamašur njóti góšs af söluverši umfram matsverš. [Sem sagt engin sjįlfvirk eša sjįlfsögš endurskošun į matsverši nema višskiptamašur mótmęli sjįlfur.]
  • Lżsing hf. styšst viš Bķló kerfiš viš veršmat, eins og SP-Fjįrmögnun hf.
  • Dregur frį matsverši įętlašan višgeršarkostnaš.
  • Segist ekki nżta 15% affallaheimild nema ķ undantekningartilvikum; ekki er śtskżrt hver žessi undantekningartilvik eru.
  • Ef įgreiningur er til stašar er taldir upp 4 mismunandi farvegir sem mįliš fer ķ, žar er ekki tališ upp aš višskiptamašur geti kallaš til dómkvadda matsmenn til aš skera śr um įgreining vegna veršmats.
  • Gefur višskiptamanni 7 daga andmęlafrest vegna uppgjörs.
  • Undirritaš af Sigurbjörgu Leifsdóttur, įhęttustjóra hjį Lżsingu.

Meginatriši bréfs Ķslandsbanka - Fjįrmögnun:

  • Notast viš Bķló kerfiš viš veršmat.
  • Leyfir dómkvadda matsmenn vegna įgreinings um veršmat en įskilur sér rétt til aš krefjast yfirmats [endurmat įšur metinna atriša] og hnekkja mati dómkvaddra matsmanna! Vķsaš er ķ IX. kafla, laga nr. 91/1991 um mešferš einkamįla.
  • Gefur višskiptamanni 5 daga andmęlafrest vegna uppgjörs.
  • Ef tękiš hefur ekkert markašsgildi hefur Ķslandsbanki-Fjįrmögnun heimild til aš falla frį eignarétti sķnum. Hvort žaš įkvęši hafi veriš nżtt veit ég ekki.
  • Išulega bętist viš vangoldin tryggingarišgjöld og bifreišagjöld įsamt įföllnum innheimtkostnaši og įętlušum 3,5% sölukostnaši af nettó söluverši. Lįgmarksžóknun er žó sögš 49.900 kr.
  • Meginregla er aš uppgjör er ekki endurskošaš eftir aš sala hefur įtt sér staš.
  • Talar um leigutaka.
  • Undirritaš af Ingvari Stefįnssyni, framkvęmdastjóra.

Meginatriši bréfs Avant:

  • Gefur višskiptamanni 10 daga andmęlafrest vegna uppgjörs.
  • Notast viš söluverš hjį Bķlgreinasambandinu (Bķló-kerfiš).
  • Frį veršmati er dreginn įfallinn kostnašur s.s vörslusvipting, flutningur, įstandsskošun, žrif, įfallnar tryggingar, bifreišagjöld og sektir, og įętlašur kostnašur, višgeršarkostnašur, sölulaun og geymslukostnašur įsamt žvķ aš gert er rįš fyrir 15% aukaafföllum frį uppgefnu söluverši. [Er ekki vottur af ólögmętri aušgun hér į ferš?]
  • Endurskošar ekki uppgjör.
  • Segist taka į sig allan kostnaš vegna leigumunar frį riftunardegi en segir jafnframt ķ svari vegna lišar nr.1 draga frį veršmati fyrrgreindan įfallinn og įętlašan kostnaš. Hér stangast žvķ svörin į!
  • Undirritaš af Hafdķsi Böšvarsdóttur, forstöšumanni fjįrmįlasvišs.

Hér rétt aš benda į aš öll fjįrmögnunarfyrirtękin styšjast viš Bķló-kerfi Bķlgreinasambandsins viš gerš veršmats.  Žegar svörin voru rituš voriš 2010 lį žaš fyrir aš fjįrmögnunarfyrirtękin gęttu ekki hagsmuna višskiptamanna sinna nema aš litlum męli žar sem stušst var viš ófullnęgjandi upplżsingar śr lélegum og illa uppfęršum gagnagrunni Bķlgreinasambandsins į žeim tķma.  Framkvęmdastjóri Bķlgreinasambandsins telur upplżsingarnar ķ kerfinu ķ lang flestum tilfellum nokkuš įreišanlegar ķ dag, jśnķ 2011, en taka skal fram aš um višmišunarverš er aš ręša.  Bķlar eru misjafnir aš bśnaši sem og gęšum, sérstaklega žegar žeir eru komnir til įra sinna.  Ekkert bendir til aš fjįrmögnunarfyrirtękin hafi tekiš tillit til žessa viš uppgjör samninga.

Višbrögš Fjįrmįlaeftirlitsins viš svörum fyrirtękjanna voru aš senda dreifibréf til aš įminna fyrirtękin um aš stunda ešlilega og heilbrigša višskiptahętti og venjur į fjįrmagnsmarkaši žannig aš vęntanlega var žaš mat stofnunarinnar aš svörin bęru meš sér aš slķkir višskiptahęttir hefšu ekki veriš stundašir, sbr. 19.gr. laga um fjįrmįlafyrirtęki, viš uppgjör samninga vegna riftunar.  Žó sį stofnunin ekki įstęšu til aš beita frekari višurlögum sem henni er žó heimilt sbr. lög um fjįrmįlafyrirtęki, en ķ XIV. kafla um višurlög segir ķ 7.tl. 110. gr. um stjórnvaldssektir:

„Fjįrmįlaeftirlitiš getur lagt stjórnvaldssektir į hvern žann sem brżtur gegn:

.............

7.   1. og 2. mgr. 19. gr. um aš starfa ķ samręmi viš ešlilega og heilbrigša višskiptahętti og venjur į fjįrmįlamarkaši, aš fara aš reglum Fjįrmįlaeftirlitsins og hafa ašgengilegar upplżsingar um śrskuršar- og réttarśrręši,"

Ķ uppgjörunum sem um ręšir er ekki um lįgar upphęšir aš ręša heldur meinta ólögmęta aušgun svo skiptir hundršum žśsunda eša milljónum króna ķ einstaka tilvikum.  Samt sem įšur hefur enginn stjórnandi eša fjįrmögnunarfyrirtęki veriš lįtiš axla įbyrgš sbr. heimildir fyrrnefndar 110 gr.  Hvernig į aš bęta sišferši žessa fólks ef aš višurlögum er ekki beitt?

Fyrir žį sem hafa įhuga set ég hér tengla į bréf meš rökstušningi FME fyrir žvķ aš ég eigi ekki aš fį ašgang aš svörunum sem og andsvar mitt til ŚNU vegna rökstušning FME.  Dęmi nś hver sem vill.

Svar FME til ŚNU 11. janśar

Andsvar mitt til ŚNU 15. janśar


#118. Eitt stórt Matador

Til er leikur sem viš öll žekkjum og spilušum.  Hann heitir Matador.  Muniš žiš hvernig leiknum lauk oftast?  Einn leikmašur var oršinn öflugri en bankinn og įtti alla peningana, göturnar, hótelin og hśsin.  Ašrir leikmenn įttu ekki möguleika eftir žaš.  Eini möguleikinn var aš gefa aftur til aš gefa hinum leikmönnunum séns.  Svo aš žį var draslinu sópaš af boršinu og ofan ķ kassann og Matador var jafnvel ekki spilaš aftur um hrķš.

Efnahagslķf heimsins er eitt stórt Matador.  Žaš žarf einfaldlega aš gefa aftur.


mbl.is Ógnar fjįrmįlamörkušum
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

#117. Ég hef lķka kęrt įkvöršun Neytendastofu til įfrżjunarnefndar.

Voriš 2010 kvartaši ég viš Neytendastofu yfir samningsskilmįlum SP-Fjįrmögnunar hf. ķ bķlasamningi mķnum.  Skilmįlarnir sem kvartaš var yfir voru 4.  Ég kęrši afstöšu Neytendastofu viš 3 skilmįlum til įfrżjunarnefndar neytandamįla.

Sį fyrsti var įkvęši 8.gr. samningsins um óskorašan ašgang aš m.a. heimili „leigutaka".  Taldi ég žetta brot į 71.gr. stjórnarskrįr og ganga svo gegn hagsmunum neytenda aš banna ętti notkun įkvęšisins meš tilvķsun ķ 13.gr. laga nr. 57/2005 um eftirlit meš višskiptahįttum og markašssetningu.  2.mgr. greinarinnar segir aš óheimilt er aš hafast nokkuš žaš aš sem brżtur ķ bįga viš góša višskiptahętti ķ atvinnustarfsemi eins og žeir eru tķškašir eša eitthvaš žaš sem óhęfilegt er gagnvart hagsmunum neytenda. 

Žį kvartaši ég yfir skilmįla sem heimilaši 15% afföll af matsverši bifreišar viš uppgjör vegna riftunar samnings.  Taldi ég žetta tękifęri til ótilhlżšilegrar aušgunar t.a.m. ef tvęr jafnžungar bifreišar vęru metnar, önnur aš veršmęti 2.000.000 kr., hin aš veršmęti 5.000.000 kr.  15% afföll af hvorri um sig eru 300.000 kr. annars vegar og 750.000 kr. hins vegar, aš sögn til aš standa straum af kostnaši svo sem vangreiddum vįtryggingarišgjöld, bifreišagjöldum og sölulaunum.  Žaš segir sig sjįlft aš munurinn į žessum bifreišum réttlętir ekki flata 15% skeršingu į verš bifreišar vegna žessara kostnašarliša.  Slķkt vęri brot gegn įkvęšum 19.gr. laga nr. 121/1994 um neytendalįn sem segir ķ 2.mgr.:

„Žegar söluhlutur er endurheimtur skal viš uppgjör į milli ašila lįnssamnings reyna aš komast sem nęst žvķ aš žeir verši jafnsettir og ef višskiptin hefšu ekki įtt sér staš."

Einnig kvartaši ég vegna skilmįla sem heimilaši sölu leigumunar/bifreišar į uppboši hjį sżslumanninum ķ Reykjavķk, ef leigutaki mótmęlti uppgjöri vegna endurheimt leigumunar, įn žess aš fį tękifęri til aš fį tvo dómkvadda matsmenn til aš meta virši hennar.  Fyrrgreind 19.gr. segir ķ 5.mgr.:

„Komi upp įgreiningur um hvaš sé verš söluhlutar į almennum markaši skal hann śtkljįšur meš matsgerš tveggja dómkvaddra og óhlutdręgra manna. Matsmenn skulu įkveša hvernig hįttaš skuli greišslu vegna kostnašar viš matiš."

Neytendastofa sendi svar nokkrum vikum sķšar sem hvorki var fugl né fiskur og kvartaši ég viš svišsstjóra neytendaréttarsvišs vegna žeirra.  Žrįtt fyrir ķtrekanir tók langan tķma aš fį einhver višbrögš žar til aš ég blandaši umbošsmanni alžingis ķ mįliš fyrr ķ vetur.  Neytendastofa svaraši umbošsmanni aš erindum mķnum hefši veriš svaraš utan eins.  Umbošsmašur tók žetta gott og gilt og lokaši kvörtun minni.  En ég gafst ekki upp og sendi umbošsmanni ķtarlegra erindi og baš um aš hann legši mat į žaš hvort Neytendastofa hefši ķ raun svaraš erindum mķnum meš fullnęgjandi hętti ķ upphaflegum svörum.  Neytendastofa sendi mér svar viš ósvaraša erindinu stuttu sķšar, įsamt žvķ aš endurtaka svör viš hinum erindunum. 

Ķ dag barst mér hins vegar bréf umbošsmanns sem tók undir athugasemdir mķnar og taldi aš erindum mķnum til Neytendastofu hefši aldrei veriš formlega svaraš.  Hefur hann nś óskaš skżringa Neytendastofu annars vegar į hvaš lķši afgreišslu hennar į erindum mķn og hins vegar ķ hvaša farvegi erindi mķn eru ķ dag.

Eftir aš ég sendi mįliš aftur til umbošsmanns barst mér bréf Neytendastofu dags. 25.maķ žar sem erindum mķnum var svaraš meš formlegum hętti, rśmu įri eftir aš žau voru upphaflega send stofnuninni. 

Neytendastofa taldi ekki aš lög nr. 57/2005 um eftirlit meš višskiptahįttum og markašssetningu ęttu viš um žį hįttsemi aš gera neytanda skylt aš veita fjįrmögnunarstofnun óskorašan ašgang aš heimili sķnu.  Žar meš gęti stofnuninn ekkert gert vegna žessa skilmįla.

Neytendastofa taldi ekki aš 19.gr. laga um neytendalįn ętti viš um bķlasamning minn, žess vegna gęti stofnunin ekkert gert vegna skilmįla um 15% afföll eša heimild ķ skilmįlum til aš selja bifreiš įn dómkvaddra matsmanna.  Engu aš sķšur stašfesti stofnunin aš lög um neytendalįn ęttu viš um samninginn, bara ekki įkvęši 19.gr.!  Vęgast sagt undarlegt.

Žessi afstaša hefur nś veriš kęrš til įfrżjunarnefndar neytendamįla sem į aš taka afstöšu innan 6 vikna.

Ķ kęrunni til įfrżjunarnefndar nefndi ég žį skošun mķn aša eignaréttur SP-Fjįrmögnunar į lįnstķmanum séķ raun ašeins leiš lįnveitanda til aš komast hjį lögbundnum neytendarétti ķ višskiptum viš neytanda.  Nefni žar t.a.m. ašfarargerš meš atbeina sżslumanns viš endurheimt söluhlutar, žegar lįnveitandi er ekki sölu-eša žjónustuašili žeirrar vöru sem kaupin snśast um, heldur kemur aš eingöngu aš višskiptunum sem fjįrmögnunarašili.  Viš žekkjum öll sögurnar um vörslusviptingar fjįrmögnunarfyrirtękjanna įn atbeina sżslumanns.  Žį er eingarétturinn einnig leiš til aš komast hjį žvķ aš neytandi megi kveša til dómkvadda matsmenn til veršmats žegar įgreiningur um veršmat söluhlutar er aš ręša enda sé neytandinn ekki eigandi hlutarins.

Gott fólk!  Ekki gefast upp ķ barįttunni viš Neytendastofu og óheišarlega žjónustuašila sbr. fjįrmögnunarfyrirtękin.  Neytendastofu ber aš vinna fyrir neytendur en stundum fara žau ašeins śt af sporinu.  Žaš veršur žį aš vera okkar aš żta žeim inn į sporiš aš nżju.


mbl.is Kreditkort kęrir til įfrżjunarnefndar
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

#116. Glęsileg forgangsröšun

Fulltrśi Framsóknarflokks ķ bęjarrįši Kópavogs hefur lagt til aš kannašir verši möguleikar žess aš Kópavogur verši borg en ekki bęr, og kostir žess og gallar. Hann segist hafa kynnt sér mįliš fyrir nokkrum įrum og komist aš žvķ aš engar kvašir séu į borgarnafninu, ž.e. ekki žurfi tiltekin fjölda ķbśa, hįskóla eša sjśkrahśs. Žvķ ętti vart neitt aš vera žvķ til fyrirstöšu aš Kópavogur verši borg.

Er žetta nś žaš brżnt mįl aš eyša žurfi tķma bęjarstjórnar ķ aš ręša žessa vitleysu? Veršur Kópavogur eitthvaš minna skuldugur žó menn spyrši borgartitli aftan viš nafniš? Žessi žvęla lżsir ķslenskri pólitķk ķ hnotskurn. Smįborgaralegur hégómi žvęlist fyrir brżnum hagsmunamįlum.


mbl.is Kópavogsbęr verši borg
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

#115. Enn eitt rugliš.

Margrét Vala Kristjįnsdóttir, žį lektor, nś dósent viš lagadeild Hįskólans ķ Reykjavķk skrifaši athyglisverša grein įriš 2009 um stöšu skilanefnda.  Hśn fjallaši žar um įkvaršanir Fjįrmįlaeftirlitsins og stöšu skilanefnda žess į grundvelli laga nr. 125/2008, um heimild til fjįrveitingar śr rķkissjóši vegna sérstakra ašstęšna į fjįrmįlamarkaši.  Greinina er aš finna į ķ 2. tbl. 5. įrg. veftķmaritsins Stjórnmįl og stjórnsżsla, og ber nafniš „Neyšarlögin" og stjórnsżsluréttur.

Margrét Vala kemst ķ fyrsta lagi aš žeirri nišurstöšu aš skilanefndir Fjįrmįlaeftirlitsins séu stjórnvöld og lśti sem slķkar reglum stjórnsżsluréttar, hvort sem litiš er til stjórnarhlutverks žeirra eša framkvęmdar įkvaršana Fjįrmįlaeftirlitsins. Žaš er einnig nišurstaša greinarinnar aš stjórnsżslulög, nr. 37/1993, gildi um žęr įkvaršanir skilanefndanna sem teljast stjórnvaldsįkvaršanir ķ skilningi laganna, aš žvķ marki sem reglur žeirra laga eru ekki „teknar śr sambandi" meš lögum nr. 125/2008. Loks er įréttaš aš žegar stjórnsżslulögum sleppir gilda meginreglur stjórnsżsluréttar um įkvaršanir og athafnir skilanefnda Fjįrmįlaeftirlitsins. Žęr eru žvķ bundnar af meginreglum stjórnsżsluréttar um t.d. jafnręši, mešalhóf og mįlefnaleg sjónarmiš viš framkvęmd lögmęltra verkefna sinna į grundvelli laga nr. 125/2008.

Žį bendir Margrét Vala į aš munur er į stöšu brįšabirgšastjórna sem eru skipašar į grundvelli laga nr. 44/2009 og skilanefnda sem skipašar voru į grundvelli laga nr.125/2008. Žęr fyrrnefndu starfa ekki ķ umboši Fjįrmįlaeftirlitsins. Stjórnarstörf skilanefnda Fjįrmįlaeftirlitsins hafa hins vegar frį upphafi veriš unnin į žess vegum.  Skilanefndir Fjįrmįlaeftirlitsins starfa žvķ ķ skjóli opinbers valds žegar žęr framkvęma įkvaršanir Fjįrmįlaeftirlitsins og lśta reglum stjórnsżsluréttar.

Lög um fjįrmįlafyrirtęki segja ķ 1.mgr. 100.gr. aš eigi fjįrmįlafyrirtęki ķ žeim fjįrhags- eša rekstrarerfišleikum aš lķkur séu til aš žaš geti ekki stašiš viš skuldbindingar sķnar eša uppfyllt kröfur um lįgmark eigin fjįr getur stjórn žess upp į sitt eindęmi leitaš eftir žvķ viš Fjįrmįlaeftirlitiš aš žaš taki viš rįšum yfir fyrirtękinu. Fjįrmįlaeftirlitiš skal įn tafar taka afstöšu til slķkrar beišni. Taki Fjįrmįlaeftirlitiš beišnina til greina fellur śr gildi umboš stjórnar fjįrmįlafyrirtękisins og veršur jafnframt óvirkur réttur hluthafa eša stofnfjįreigenda til aš taka įkvaršanir um mįlefni žess į grundvelli eignarhluta sinna. Um leiš skal Fjįrmįlaeftirlitiš skipa fjįrmįlafyrirtękinu brįšabirgšastjórn žriggja eša fimm manna sem fer ein meš sömu heimildir aš lögum og eftir samžykktum žess og stjórn og hluthafafundur eša fundur stofnfjįreigenda hefši ella haft į hendi, sbr. žó 4. tölul. 2. mgr. 101. gr.

Žetta er sem sagt skilanefnd.

Žį segir ķ sömu lögum ķ 3.tl. brįšabirgšaįkvęšis nr. V: "Skilanefnd fjįrmįlafyrirtękis, sem Fjįrmįlaeftirlitiš hefur skipaš fyrir gildistöku laga žessara į grundvelli 5. gr. laga nr. 125/2008, skal meš óbreyttu heiti halda įfram störfum og gegna žvķ hlutverki sem slitastjórn er ętlaš ķ 3. mgr. 9. gr., 2. mįlsl. 4. mgr. 101. gr., 1. mįlsl. 5. mgr. 102. gr. og 1.-3. mgr. 103. gr. laganna ...1)"

Ķ grein Margrétar Völu er vķsaš ķ įkvaršanir Fjįrmįlaeftirlitsins um skipan skilanefnda hvar segir aš skilanefnd skuli „fylgja įkvöršunum sem Fjįrmįlaeftirlitiš tekur į grundvelli 100. gr. a laga um fjįrmįlafyrirtęki og starfa ķ samręmi viš Fjįrmįlaeftirlitiš."  Sķšan er tekiš fram, meš hlišsjón af žvķ sem fram kemur ķ įkvöršun Fjįrmįlaeftirlitsins, aš skilanefnd skuli vinna aš žvķ aš tryggja įframhaldandi višskiptabankastarfsemi bankanna (gömlu) hér į landi.

Žaš er meginnišurstaša greinar Margrétar Völu aš lķta verši į skilanefndir Fjįrmįlaeftirlitsins sem stjórnvöld sem lśta reglum stjórnsżsluréttar.

Ég er ekki löglęršur mašur en ég spyr meš hlišsjón af framansögšu:  Hvernig getur skilanefnd sem Fjįrmįlaeftirlitiš skipaši, ekki heyrt undir Fjįrmįlaeftirlitiš?  Og hvernig getur veriš ešlilegt aš sama skilanefnd fęrist undir slitastjórn fjįrmįlafyrirtękis?

Ég er oršinn žeirrar skošunar aš ekki standi til aš slķta gömlu bönkunum heldur eigi afsprengi žeirra, nżju bankarnir, aš sameinast žeim og lįnin sem nś standa ķ nżju bönkunum renni inn ķ gömlu bankana į nż sem verši svo aftur afhentir eigendum sķnum.

Ég hef sent Fjįrmįlaeftirlitinu og skilanefnd Glitnis banka fyrirspurn hverjir teljist eigendur Glitnis banka ķ dag.  Ég bżst ekki viš innihaldsrķku svari.

 

 


mbl.is Skilanefndir undir slitastjórnir
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

#114. En.....gömlu bankarnir eru bara ekki gjaldžrota ennžį.

Ég furša mig į umręšu alžingismanna um žrotabśa gömlu bankanna.  Žrotabś gömlu bankanna eru ķ raun ekki žrotabś skv. lögum, žvķ žeir hafa ekki veriš śrskuršašir gjaldžrota ennžį, heldur eru žeir ķ slitamešferš.

Nś hef ég ekki lesiš skżrslu fjįrmįlarįšherra um endurreisn bankanna en ég kķkti ķ lög um fjįrmįlafyrirtęki og žar segir ķ 103. gr. a. um lok slitamešferšar:

Hafi slitastjórn lokiš greišslu allra višurkenndra krafna į hendur fjįrmįlafyrirtęki og eftir atvikum tekiš frį fé til greišslu krafna sem įgreiningur stendur um og komiš eignum žess eftir žörfum ķ verš lżkur hśn slitamešferš meš žvķ annašhvort:

   1. aš lįta fyrirtękiš aftur ķ hendur hluthafa eša stofnfjįreigenda ef fundur žeirra sem slitastjórn hefur bošaš til hefur samžykkt meš atkvęšum žeirra sem rįša yfir aš minnsta kosti 2/3 hlutum hlutafjįr eša stofnfjįr aš fyrirtękiš taki upp starfsemi į nż og kjörin hefur veriš nż stjórn til aš taka viš žvķ śr höndum slitastjórnar, enda hafi Fjįrmįlaeftirlitiš veitt samžykki sitt til žess og fyrirtękiš fullnęgir öšrum skilyršum laga til aš hefja aftur starfsemi, eša

   2. aš greiša hluthöfum eša stofnfjįreigendum śt eignarhlut žeirra af eftirstöšvum eigna samkvęmt frumvarpi til śthlutunar sem gert skal eftir įkvęšum XXII. kafla og 5. žįttar laga um gjaldžrotaskipti o.fl., en sé um sparisjóš aš ręša skal žó eignum, sem standa eftir aš lokinni greišslu stofnfjįrhluta, variš eftir samžykktum hans og er óheimilt aš rįšstafa žeim til stofnfjįreigenda ...1)

Ljśka mį slitamešferš samkvęmt žvķ sem segir ķ 1. tölul. 1. mgr. žótt ekki sé lokiš greišslu allra višurkenndra krafna ef žeir kröfuhafar sem hafa ekki enn fengiš fullnustu samžykkja žaš.

Neyšarlögin bęttu m.a. eftirfarandi įkvęši 5.gr. inn ķ lög um fjįrmįlafyrirtęki:

"Įkvęši 64. og 65. gr. laga um gjaldžrotaskipti o.fl. eiga ekki viš mešan skilanefnd samkvęmt įkvęši žessu fer meš mįlefni fjįrmįlafyrirtękisins."

Gjaldžrotamešferš hefst žvķ ekki fyrr en aš slitamešferš lokinni og žį žvķ ašeins aš eignir fjįrmįlafyrirtękis nęgi ekki til aš standa aš fullu viš skuldbindingar žess og slitastjórn telur sżnt aš ekki verši forsendur til aš leita naušasamnings eša stašfestingu hans hefur veriš hafnaš af kröfuhöfum.

Sem sagt ég skil žetta žannig aš žaš er möguleiki į žvķ aš "gömlu" eigendur bankanna fįi žį aftur aš einhverjum tķma lišnum og eignist žar meš afsprengi žeirra, nżju bankana.  Getur žaš veriš svo aš FME hafi samžykkt aš "žrotabś" gömlu  bankanna, sem eru ķ raun ekki enn žrotabś skv. lögum, fengju aš eignast nżju bankanna (og lįn almennings "į slikk") til aš bęta eignasamsetningu sķna og įrsreikning, og svo seinna meir aš geta sameinast žeim og skilaš eignum žeirra aftur til eigenda žeirra?  Hefur rķkisstjórn Ķslands óbeint gefiš "gömlu" eigendum bankanna žaš fé sem fór ķ aš stofna nżja banka eftir bankahruniš og var žessi ašferš kannski krafa AGS viš "endurreisn" bankakerfisins?  Og var žaš įstęšan fyrir žvķ aš stofnaši voru 3 nżjir bankar en ekki bara einn rķkisbanki?  Žurftum viš 3 nżja banka? 

Voru 200-400 milljaršar af almannafé ķ raun fęršir til śtrįsarvķkinga af rķkisstjórn Jóhönnu og Steingrķms?!!!!  Žaš vęri žį aldeilis!

Ég get žvķ ekki betur séš en eigendur Glitnis, Kaupžings og Landsbankans fyrir bankahrun, séu enn eigendur žeirra žó ekki hafi žeir įkvöršunarvald um rekstur žeirra nś um stundir.  Žar meš eru nżju bankarnir ķ raun ķ eigu žeirra og žęr breytingar sem hafa oršiš ķ kröfuhafahópi bankanna hafi ekkert meš eignarhaldiš aš gera.  Eša hvaš?

 


mbl.is Bśiš aš finna žį sem soga til sķn hagvöxtinn
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

#113. Žarf ekki bara aš auka žorskkvótann?

Ekki žaš aš ég haldi mikiš upp į veišibjöllu eša fżl, en er įstęša hruns sandsķlastofnsins kannski žessar įrlegu tilraunir Hafró til aš geyma fiskinn ķ sjónum?  Žarf bara ekki aš veiša meiri žorsk til aš hann éti ekki upp fęšu sjófuglanna? 
mbl.is Eggjataka og veišar verši takmörkuš
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband